Puno smo čitali o prednostima kokosovog ulja u odnosu na druga ulja za pečenje i prženje, a mnogi od nas ga već neko vrijeme koriste kao zdraviju opciju u kulinarstvu. Ovo se ukusno i mirisno ulje u dielovima Azije koristi već vijekovima i daje prepoznatljiv ukus različitim azijskim kuhinjama. Nedavno se popularizovalo na Zapadu upravo zbog vjerovanja da je mnogo zdravije od drugih jestivih ulja. Međutim, neka skorija istraživanja su pokazala da smo ponovo pogriješili u glorifikovanju određenih zdravih namirnica – a ovoga puta se radi upravo o kokosovom ulju.

Neki nutricionisti počeli su da upozoravaju da ne vjerujemo svemu što čujemo u medijima o takozvanoj ”superhrani”, a mnogi su u tu grupu svrstavali i kokosovo ulje. Prvo i najvažnije pitanje koje moramo da postavimo kada pokušavamo shvatiti da li je neka namirnica zdrava ili ne je “Što ona tačno čini našem organizmu?

Da li je kokosovo ulje dobro za nas?
Ovo ulje sadrži velike količine zasićenih masti koje su povezane sa mnogim zdravstvenim problemima, od bolesti srca, srčanog udara, do povišenog holesterola.

Upravo su visoki nivoi zasićenih masti najveći razlog zbog kojeg zdravstveni stručnjaci ne preporučuju konzumiranje velikih količina kokosovog ulja. Dugotrajna konzumacija zasićenih masti ima dokazane negativne uticaje na naše zdravlje, i sve takve namirnice treba da se konzumiraju u vrlo malim količinama ili potpuno izbjegavati. Ishrana koja uključuje zasićene masti povezana je sa povišenim ”lošim” holesterolom, koji je jedan od najvećih uzročnika bolesti krvotoka.

Međutim, kada je riječ o kokosovom ulju, nutricionisti kažu da ga ne treba u potpunosti izbjegavati. Kuvanje sa kokosovim uljem može biti zdravo kada ga koristimo umjereno. Zato, ako odlučimo da koristimo ovo ulje u kulinarstvu, važno je ne pretjerivati.

Koji je tačno problem sa kokosovim uljem naspram drugih ulja?
Ostala nerafinirana ulja sadrže nezasićene masne kiseline koje su se pokazale dobrima za naše zdravlje, dok ih kokosovo ulje ne sadrži.

Na primjer, Američko udruženje za zdravlje srca preporučuje konzumaciju najviše 13 grama zasićenih masti dnevno, dok jedna kašika kokosovog ulja sadrži čak 14 grama nezasićenih masti. S druge strane, druga nerafinirana ulja poput maslinovog, sojinog, suncokretovog ili uljene repice sadrže isto toliko grama nezasićenih masti. Zbog toga su ova druga ulja, ako su u svom nerafiniranom obliku (ovo nikako ne vrijedi za obična rafinirana ulja), mnogo zdravija i potrebnija u našoj svakodnevnoj ishrani.

Gdje je caka (ili zašto se kokosovo ulje počelo smatrati zdravijim)?
Nije sve baš toliko jednostavno. Postoji jedan dobar razlog zbog kojeg se kokosovo ulje počelo smatrati zdravijom opcijom u kulinarstvu. Naime, rafinirana ulja uopšteno imaju vrlo nisku tačku izgaranja, što znači da na određenom stepenu visokih temperatura dolazi do hemijske reakcije sa kiseonikom. Pri ovoj reakciji otpuštaju se slobodni radikali koji su štetni za naše zdravlje, a povezani su i sa razvojem bolesti poput raka.

Od svih ostalih rafiniranih ulja, kokosovo ima najvišu točku izgaranja što znači da ima najmanju vjerojatnost otpuštanja štetnih slobodnih radikala. Ovo ga čini pogodnijim za pečenje i prženje hrane od ostalih nerafiniranih ulja. Ipak se ne preporučuje za pohovanje u dubokom ulju jer na toliko visokim temperaturama i ono počinje otpuštati slobodne radikale.

Zaključak?
Kokosovo ulje ipak ne spada u ”superhranu” zbog svog visokog postotka nezasićenih masnih kiselina koje uzrokuju povišen nivo holesterola i srčane bolesti.

Preporučuje se prženje na jednoj maloj kašičici ovog ulja. Iako je malo bolje za prženje, definitivno nije dobar izbor za salate ili ostalu hranu u koju stavljate sirovo ulje, pa za tu svrhu radije odaberite maslinovo, ili neko drugo nerafinirano ulje.