Pratite nas

Zanimljivosti

Previše spavanja možda je opasnije od nespavanja

Iako znanstvenici još uvijek istražuju neobičan fenomen pretjerivanja sa spavanjem, prve rezultati studije objavljene u časopisu Journal of American College of Cardiology pokazuju da previše sna ima loš dugoročan utjecaj na zdravlje.

Za mlade se preopručuje sedam do devet sati redovitog noćnog sna, a za starije sedam do osam. Nova studija pokazuje da kada se udaljimo od te idealne brojke, bilo u minus ili u plus, povećavamo rizik za srčani udar.

Ljudi koji spavaju dulje od devet sati imaju povećan rizik za 34 posto da dobiju srčani udar u usporedbi s onima koji spavaju šest do devet sati na noć. Kod ljudi koji spavaju manje od šest sati noću taj rizik iznosi 20 posto, a kod onih koji spavaju četiri i manje sati rizik se penje opet na 34 posto.

Ovi rezultati mogu zvučati iznenađujuće. Doktorica Celine Vetter, izvanredna profesorica na Sveučilištu Colorado Boulder i koautorica studije za portal Inverse upozorava da previše spavanja rizično djeluje na zdravlje.

Vetter i njezini kolege uspoređivali su rizik od srčanih bolesti odraslih u dobi od 40 do 69 godina koji su spavali 4, 5 ,6, 7, 8, 9, 10 ili11 sati na noć. Rizik od srčanih bolesti povećao se za ljude koji su spavali 4, 5, 10 ili 11 sati na noć, no ne i za one koji su spavali od 6 do 9 sati.

Znanstvenici još uvijek ne razumiju koja je veza između previše spavanja i povećanog rizika od srčanog udara.

“Mislim da je previše spavanja ‘crvena zastavica’, odnosno rani simptom nekog medicinskog problema. Zbog toga bi liječnici trebali pitati svoje pacijente koliko spavaju. Dugo spavanje je u osnovi znak lošeg zdravlja i depresije”, kaže Vetter za Inverse.

Nastavi čitati
Reklama
Komentari

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Zanimljivosti

Proteini pomažu kod mršanja, ali preveliki unos može dovesti i do neželjenih posljedica

Normalne količine proteina pomažu kod gubitka kila, ali, kao i kod svih drugih stvari, ni s proteinima nije dobro pretjerivati.

Proteini su važni makronutrijenti koji pomažu kod gubitka kilograma i izgradnje mišićne mase. Kada govorimo o sitosti, brojne studije su pokazale kako su proteini, u odnosu na masti i ugljikohidrate, najučinkovitiji.

– Kako bi očuvali, regenerirali i potaknuli rast mišića, proteini su ključni – kaže nutricionistica Amy Kubal. Međutim, to ne znači da se s njima ne može pretjerati

Koliko proteina je previše?
Preporučeni dnevni unos proteina je 0,8 – 1,0 g/kg na dan, no potrebna količina ovisi o dobi, tjelesnoj masi, vrsti aktivnosti kojom se bavimo i sl. Primjerice, za osobe koje teže 75 kg ta količina iznosi 60 – 70 g proteina na dan, a za djecu u rastu i razvoju, adolescente, trudnice i bolesnike, potrebe za proteinima su povećane i iznose do 1,5 g/kg na dan.

Jednako tako, povećane potrebe za unos proteina imaju i sportaši. Naime, kod vježbi srednjeg intenziteta preporuka je 1,2 – 1,4 g/kg na dan, a kod pojačanog intenziteta vježbanja i profesionalnog sporta potrebe su 1,6 – 1,7 g/kg na dan.

Normalne količine proteina pomažu kod gubitka kila, ali, kao i kod svih drugih stvari, ni s proteinima nije dobro pretjerivati.

– Što smo stariji i što smo aktivniji, brže trošimo mišiće za vrijeme tjelovježbe. Međutim, tijelo ima granicu do koje može iskoristiti te nutrijente. To je otprilike 30 grama po obroku. Tijelu treba više energije da ih razgradi i vjerojatno ćete se osjećati više sito nego da ste pojeli tanjur ugljikohidrata – objasnila je Kubal.

Posebno oprezni moraju biti oni koji imaju bolesti bubrega jer dijeta bogata proteinima može učiniti dodatnu štetu. Jednako oprezne trebale bi biti osobe koje imaju problema sa srcem i krvožilnim sustavom.

Nuspojave

• Osjećaj težine u trbuhu

• Loš zadah

• Konstipacija

• Nemogućnost gubljenja kilograma, a na dijeti ste

• Osjećaj mučnine

• Dehidracija

Kako oporaviti tijelo od viška proteina?
Od jednog obroka koji sadrži puno proteina vam neće biti ništa, ali nemojte da vam to pređe u naviku. Pazite da pijete puno vode jer previše proteina može uzrokovati dehidraciju, a možete imati potrebu i za češćim uriniranjem.

Povećanje nivoa holesterola može biti povezano s prevelikom količinom proteina u organizmu, a zbog toga se možete osjećati umorno i bezvoljno.

Nastavi čitati

Preporučujemo

Pratite nas na Facebook-u




Aktuelno