Godinama traje rasprava koliko je crveno odnosno bijelo meso dobro za naše zdravlje. Novo istraživanje pokazuje da će bijelo meso imati isti učinak na razinu kolesterola kao i crveno meso. Već mnogo godina vlada uvjerenje da konzumiranje bijelog mesa manje štetno za srce od crvenog mesa. Za crveno meso vlada uvjerenje da povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, objasnili su istraživači sa Sveučilišta u San Franciscu, a prenosi CNN.

Proteini koji nisu iz mesa, kao što su povrće, mliječni proizvodi i mahunarke uključujući i grah pokazuju da su najbolji za zdravu razinu kolesterola pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition.

Poznato je da zasićene masnoće povećavaju koncentraciju ‘lošeg’ kolesterola u krvotoku i ako se nakupi u arterijama rezultat može biti srčani ili moždani udar. Zasićene masnoće uglavnom dolaze iz životinjskih izvora uključujući maslac i crveno meso. U ovom istraživanju znanstvenici su ispitanike podijelili u tri skupine: prehrana s crvenim mesom, prehrana s bijelim meso ili bez mesa. Za prvu skupinu glavni izvor proteina bila je govedina, a za drugu skupinu piletina. Istraživanje je pokazalo da je prehrana bez mesa imala najbolji utjecaj na razinu kolesterola. U međuvremenu, učinci bijelog i crvenog mesa na razinu kolesterola ispitanika bili su identični.

Ipak vjerovanje da je konzumiranje bijelog mesa manje štetno za srce još uvijek možda vrijedi jer postoje i druge posljedice konzumiranja crvenog mesa, naglašavaju istraživači sa Sveučilišta u San Franciscu te dodaju da su potrebna daljnja istraživanja.

“Ako imate problema s kolesterolom ili imate obiteljsku anamnezu, najbolje je konzumirati manje crvenog i bijelog mesa i zamijeniti ga grahom, lećom, kvinojom, tofuom i tempehom”, objasnila je nutricionistkinja Maria Romo-Palafox za CNN.

Holesterol više nije toliki negativac
Holesterol više nije negativac u prehrani, kako nam je prije objasnila nutricionistkinja Matković Melki. “Kolesterol je vrsta molekule koju naše tijelo dobiva prehranom iz namirnica životinjskog porijekla, ali i može samo stvarati neovisno o prehrani (tzv. endogeni kolesterol). On je sastvani dio staničnih membrana, također je i “sirovina” iz koje sintetiziramo vitamin D tako da je stigma kolestrola kao ‘negativca’ u prehrani odbačena i status u serumu kod različitih dobnih skupina i razine tjelesne aktivnosti ne ovisi isključivo o prehrani te razloge neravnoteže treba promatrati individualno (u podlozi mogu biti i genetske predispozicije kao i određene bolesti koje utječu na neravnotežu kolesterola)”, rekla nam je Karmen Matković Melki. Prehrana je vrlo važna i evo što nam je nedavnom intervju rekla nutricionistkinja.

“Prehrana je također bitna te su preporuke da se prehrambeni kolesterol tj. hrana bogata kolesterolom jede umjereno kako se dnevno ne bi unijelo više od 300 mg kolesterola kroz namirnice. Također, ako se jede hrana bogata kolesterolom (meso, mesne prerađevine, jaja, mliječni proizvodi) važno je da se kombinira s hranom bogatom vlaknima (povrćem i voćem, integralnim žitaricama i sjemenkama) koje smanjuje njegovu apsorpciju”, rekla je.